Bosansko-turski rječnik

Pouzdavši se u Boga zadubio sam se u misli, Te se u taj čas dosjetih Da skupim jedan rječnik na bosanskom jeziku, Nek i on prema sebi bude jedno svjetlo. Mnogo je lijepih rječnika napisano, Sve kao dragi kamen pribranih i omiljenih, Ali nema napisana na bosanskom jeziku, Ni sastavljena u prozi ni skićena u stihove… napisao je, između ostalog, u Uvodu u svoj rječnikna bosanskom jeziku, Muhamed Hevai Uskufi 1631.godine. Jubilej od 380 godina od objavljivanja prvog rječnika na bosanskom jeziku tj. Bosansko–turskog rječnika, dovoljan je razlog za objavljivanje ove knjige. Autor je prije 380 godina poželio: “Nek i on prema sebi bude jedno svjetlo...” Želja mu se ostvarila. Historija jest svjetlost istine, a o svjetlosti kojom isijava ovaj najstariji rječnik na Balkanu, pisali su, osim autora Muhameda Hevaije Uskufije, Evlija Ćelebi 1660., Aleksandar Giljferding 1859., Otto Blau 1868., Stojan Novaković 1869., Mehmed Handžić 1934., Derviš Korkut 1942., Muhamed Huković, Ahmet Kasumović, Ismet Smailović 1990. godine i drugi. Svjetlost istine kojom i dan danas zrači ovo kolosalno djelo Muhameda Hevaije Uskufije, Bosni i Hercegovini i bosanskom jeziku, potrebna je u svakom a pogotovo u ovom vremenu. Protiv mraka najbolje se braniti svjetlom a bosansko–turski rječnik jest, kao što je rekao i njegov autor, sam po sebi jedno svjetlo. Prije 380 godina, u Uvodu u svoj rječnik autor je zapisao: “Mnogo je lijepih rječnika napisano, sve kao dragi kamen pribranih i omiljenih, ali nema napisana na bosanskom jeziku”. Rječnik Tuzlaka Muhameda Hevaije Uskufije, koliko je nauci dosad poznato, je najstariji bosanski rječnik i prvi južnoslavenski rječnik napisan štokavskim dijalektom. Utoliko je naš jubilej značajniji i objavljivanje ove knjige potrebnije. Muhamed Hevai Uskufi rođen je 1601. godine u Tuzli. Dakle, osim 380 godina od objavljivanja njegovog i našeg rječnika na bosanskom jeziku, ovom knjigom mi obilježavamo i 410 godina od rođenja Muhameda Hevaije Uskufije, jednog od najznačajnijih autora u historiji Bosne i Hercegovine i Tuzle. Pošto je autor umro 1651. godine, onda je ova 2011., i godina u kojoj se navršava 360 godina od njegove smrti. Nauka potvrđuje da su u to doba rječnici pisani u stihu ili prozi. Sam autor, postupajući po tadašnjoj praksi, u svom Uvodu u bosanski, tj. Bosansko – turski rječnik, kaže: Nek jedan polustih bude na bosanskom jeziku, a drugi nek bude na turskom kad mogne izaći srok...” Svoju uvodnu napomenu autor je realizirao u vidu Bosansko – turskog rječnika. Dosadašnja nauka izučavala je sve stare prijepise ovog kapitalnog djela, osim jednog. Do objavljivanja ove knjige, niko se nije upustio u izučavanje do sada najstarijeg poznatog prijepisa iz Uppsale (Švedska). Kada smo, u pripremi za objavljivanje ove knjige, profesore pitali za razlog nekorištenja najstarijeg i prema tome najvažnijeg prijepisa bosansko – turskog rječnika, rekli su nam da do sada niti jedan naš naučnik ni